Na pragu još jedne praznične sezone, dok se pripremaš da proslaviš sa svojim najmilijima - svojom porodicom i prijateljima - pozivamo te da
SLAVIŠ SRCEM, NE ORUŽJEM!
Razmisli, da li želiš da budeš BAŠ TAJ LIK koji će pokvariti žurku
#NeBudiKaoMiki
Iako je slavljeničko pucanje nedozvoljeno širom Zapadnog Balkana, a korišćenje pirotehničkih sredstava zabranjeno ili ograničeno u mnogim jurisdikcijama, zvuci vatrenog oružja, petardi, vatrometa i ostale pirotehnike u vreme praznika gotovo su redovna pojava.
U isto vreme, ne može se poreći činjenica da su i vatreno oružje i pirotehnička sredstva veoma opasni. Ovo nam je poznato jer smo svake godine svedoci velikog broja smrtnih slučajeva, ranjavanja, štete na imovini kao i hapšenja kao rezultat slavljeničkog pucanja.
Zato, ukoliko se spremaš za predtojeća slavlja uz nonšalantan stav kako se „ništa loše neće dogoditi“ - imaj u vidu neke događaje koji se JESU DOGODILI nekima koji su mislili baš kao i ti.
SMRTNI SLUČAJEVI
- Jedna žena je nesrećnim slučajem poginula u sopstvenoj porodičnoj kući tokom slavlja u blizini Jagodine, Srbija.
- Dva čoveka prisustvovala su proslavi rođenja deteta u Zmajevu, Srbija. Po svemu sudeći, jedan od njih je pucao u vazduh i pogodio visokonaponski energetski kabl, koji je zatim pao na zemlju i ubio obojicu.
POVREDE
- U Skoplju, Severna Makedonija, 36-godišnju ženu pogodio je zalutali metak 31. decembra, dok je bila u svojoj kući, a na Kosovu* 1. januara, žena je pogođena zalutalim metkom dok je tokom dočeka Nove godine stajala na terasi.
- U Foči, Bosna i Hercegovina, 65-godišnjeg čoveka pogodio je zalutali metak 6. januara, dok je u svom dvorištu pekao rakiju.
- U Zvorniku, Bosna i Hercegovina, 78-godišnjak je slučajno ispalio metak i ranio 22-godišnjeg mladića tokom prazničkog slavlja.
- U Nikšiću, Crna Gora, uhapšen je 56-godišnji muškarac za koga je utvrđeno da je pucao iz vatrenog oružja i slučajno ranio jednu ženu tokom proslave.
- U naselju Guncati, Srbija, dok je unosio Badnjak u kuću na Božićno jutro, čovek je pucao u znak slavlja. Njegov metak je rikošetirao, pogodivši i ranivši dve osobe.
Ukoliko misliš da paljenje petardi i pirotehničkih sredstava predstavlja bezazlenu dečju igru, razmisli još jednom.
- Početkom 2021. godine, u selu Pučile, Bosna i Hercegovina, ranjena su dva dečaka tokom igre sa petardama; jedan od njih dvojice smešten je u bolnicu sa teškim povredama šake.
- Jednoj 10-godišnjoj devojčici ugrožen je život kada je gost na porodičnoj proslavi u Čačku, Srbija, aktivirao eksplozivnu napravu. Devojčica je u životnoj opasnosti prevezena u bolnicu sa povredama grudnog koša.
Pirotehnička sredstva su vrsta eksploziva te samim tim sa njima treba rukovati krajnje oprezno. Na žalost, čak i tamo gde su zakonom dozvoljena, pirotehnička sredstva često se kupuju na ulici od nelegalnih dobavljača - uličnih prodavaca. Kvalitet ovih eksplozivnih naprava je upitan, a uslovi njihovog čuvanja i skladištenja neregulisani. Da li stvarno želiš da njihovim korišćenjem rizikuješ svoju bezbednost, ili još gore - bezbednost nekog koga voliš?
ZA DLAKU IZBEGNUTE NESREĆE
O smrtnim ishodima i slučajevima ranjavanja se najćešće izveštava. Međutim, ZAMISLITE SAMO koliko nas metaka, ispaljenih iz vatrenog oružja tokom slavljaničkog pucanja, promaši zahvaljujući isključivo pukoj sreći! To su ispaljeni meci o kojima ćemo retko čuti, a oni su itekako stvarni.
- 9. januara u Prnjavoru, Bosna i Hercegovina, automobil jednog čoveka pogođen je zalutalim metkom za koji se sumnja da ima veze sa slavljeničkim pucanjem. Metak je probio prozor vozila i pogodio zadnje sedište automobila, gde je njegovo troje dece sedelo svega nekoliko minuta ranije.
ŠTETA NA IMOVINI
To da „kiša metaka“ pada svuda oko nas tokom praznika može se takođe videti i u izveštajima o šteti nanetoj na imovini. Na Kosovu, gde organi za sprovođenje zakona podstiču vođenje evidencije o ovakvim događajima, samo 1. januara 2021. godine najmanje 8-oro ljudi prijavilo je da su njihova vozila ili kuće pogođene i oštećene tokom
slavljeničkog pucanja.
HAPŠENJA
Ukoliko misliš da su slavlja uz korišćenje vatrenog oružja opšteprihvaćena i da oni koji to praktikuju za to ne odgovaraju, razmotri sledeće: širom regiona, ljudi bivaju uhapšeni zbog slavljeničkog pucanja i u slučajevima kada nije došlo do smrti, ranjavanja ili oštećenja imovine. Na SEESAC-ovoj Platformi za praćenje oružanog nasilja dokumentovana su mnoga takva hapšenja u svakoj jurisdikciji. Ovde navodimo samo nekoliko primera iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije, Srbije i sa Kosova. I time se slavlje završava.
U poslednje vreme, počinioci veoma često postavljaju objave o svojim nezakonitim aktivnostima na društvene mreže. Organi za sprovođenje zakona lako identifikuju, prate i privode ove osobe.
- U opštini Bogovinje, Severna Makedonija, 39-godišnji muškarac uhapšen je nakon objavljivanja video snimka na društvenim mrežama u kome je prikazano kako uči dečaka da puca iz pištolja.
-
Troje ljudi uhapšeno je zbog pucanja iz vatrenog oružja tokom porodičnog slavlja u mestu Malishevë/Mališevo, Kosovo, i objavljivanja video klipova o tome na društvenim mrežama.
I na kraju, pre nego što „doprineseš“ prazničkoj atmosferi ispaljivanjem nekoliko hitaca u vazduh, donošenjem vatrenog oružja u nečiju kuću ili lokal, ili paljenjem pirotehničkih sredstava, razmisli o tome kako se osećaju ljudi oko tebe. Na kraju krajeva, do hapšenja i dolazi jer se neko ne oseća bezbedno i prijavi slavljeničko pucanje nadležnim organima. Nedavno smo sproveli anketu i obuhvatili hiljade ispitanika/ca širom regiona. Evo šta su nam rekli.
- U Albaniji – 95% ispitanika/ca ne bi posedovalo pištolj ili revolver, a 55% izjavljuje da se oseća ugroženo ili veoma ugroženo zbog nezakonitog posedovanja i zloupotrebe oružja u svom okruženju, uključujući slavljeničko pucanje.
- U Bosni i Hercegovini – 92% ispitanika/ca ne bi posedovalo pištolj ili revolver, a 50% izjavljuje da se oseća ugroženo ili veoma ugroženo zbog nezakonitog posedovanja i zloupotrebe oružja u svom okruženju, uključujući slavljeničko pucanje.
- U Crnoj Gori – 90% ispitanika/ca ne bi posedovalo pištolj ili revolver, a 22% izjavljuje da se oseća ugroženo ili veoma ugroženo zbog nezakonitog posedovanja i zloupotrebe oružja u svom okruženju, uključujući slavljeničko pucanje.
- U Severnoj Makedoniji – 82% ispitanika/ca ne bi posedovalo pištolj ili revolver, a 55% izjavljuje da se oseća ugroženo ili veoma ugroženo zbog nezakonitog posedovanja i zloupotrebe oružja u svom okruženju, uključujući slavljeničko pucanje.
- U Srbiji - 91% ispitanika/ca ne bi posedovalo pištolj ili revolver, a 39% izjavljuje da se oseća ugroženo ili veoma ugroženo zbog nezakonitog posedovanja i zloupotrebe oružja u svom okruženju, uključujući slavljeničko pucanje.
- Na Kosovu – 93% ispitanika/ca ne bi posedovalo pištolj ili revolver, a 55% izjavljuje da se oseća ugroženo zbog nezakonitog posedovanja i zloupotrebe oružja u svom okruženju, uključujući slavljeničko pucanje.[1]
SEESAC prikuplja informacije o incidentima u vezi sa slavljeničkim pucanjem na svojoj Platformi za praćenje oružanog nasilja, koje otkrivaju brojne trendove, uključujući sledeće:
- Slavljeničko pucanje najčešće se prijavljuje u urbanim područjima, i ovi incidenti se obično dešavaju na ulici ili kod kuće.
- Najčešće korišćeno oružje je pištolj, obično u nezakonitom vlasništvu. Izuzetak su Crna Gora i Bosna i Hercegovina, gde se češće koriste gasni pištolji i automatsko oružje.
- U većini slučajeva, počinioci su muškarci starosti 19-35 godina, nakon čega slede oni starosti 36-60 godina, dok žene čine čak 26% žrtava slavljeničkog pucanja.
Ova kampanja sprovodi se u okviru projekta finansiranog u okviru Odluke Saveta EU 2018/1788 u cilju podrške SEESAC-a za primenu Regionalne mape puta u suzbijanju nedozvoljene trgovine oružja na Zapadnom Balkanu.
* Reference koje se odnose na Kosovo treba tumačiti u kontekstu Rezolucije SB UN 1244(1999).
[1] Videti: Security Public Opinion Survey (#SecuriMeter) 2021: “Attitudes towards security: Perceptions of security and threats in Western Balkans.”
Videti: KPI 14 u okviru ‘Key Performance Indicators Report’, za period 1. jul - 31. decembar 2020. (SEESAC).